Muzej suvremene umjetnosti

Ciklus izložbi Zbirka kao glagol predstavlja novi postav u trajanju Muzeja suvremene umjetnosti kojeg timski radimo kako bismo redefinirali poimanje muzeja i društveni kontekst u kojem se nalazi. Izložbe nisu dovršen projekt, nego je riječ o procesu i brzoj reakciji na zbivanja koja nas okružuju. Naziv ciklusa nadahnut je pjesmom slovenskog pjesnika Borisa A. Novaka „Sloboda je glagol“.

Tobogan za velike i male otvoren javnosti.

Tema ovogodišnje Noći muzeja otkriva skrivene muzejske sadržaje publici. Jedan od tih skrivenih odjela u radu MSU je Odjel zaštite i restauracije. Posjetitelji na izložbama često nisu svjesni tog odjela, a rijetko bi koja izložba postigla bez njih. Pogledajte tri kratka dokumentarna filma Odjela zaštite i restauracije koja prikazuju različite pristupe zahvatima na djelima iz fundusa MSU.

Upoznajte program MSU-a “Drugačiji i jednaki” te crteže Ranka Ćuće koje je stvarao posljednjih dvadesetak godina. Ranko je osoba sa sindromom Down, a umjetnošću se počeo baviti već u ranoj mladosti. Program “Drugačiji i jednaki“ obuhvaća prilagodbu muzejskog sadržaja publici sa drugačijim mogućnostima. Program i crteže Ranka Ćuće predstavlja Daniela Bilopavlović Bedenik, viša kustosica.

Izložba okuplja osobnosti koje prikazuju suvremeni ples kao društvenu, kulturnu i umjetničku praksu iz koje se čitaju sva bogatstva koreografskog jezika na ovim prostorima. Teme feminizma, želje, samoorganizacije, i transgresija plesa mogu se pratiti u fotografijama, video materijalima, dokumentima sačuvanima za buduća tumačenja. Izložbom vodi Tea Kantoci - članica istraživačkog tima izložbe.

Izložba kojom HDLU i MSU obilježavaju 100. godišnjicu rođenja Ivana Picelja - predvodnika apstrakcije 1950-ih i jednog od najistaknutijih hrvatskih umjetnika druge polovice 20. stoljeća. Picelj je predvodnik apstraktne umjetnosti 1950-ih godina te je član umjetničkih grupa EXAT-51 i pokreta Nove tendencije koji je grad Zagreb stavio na globalnu kartu umjetničkih zbivanja.

Produciran u vrijeme kada je južnotalijanski grad Matera bio europska prijestolnica kulture, film povezuje revolucionarne i avangardističke ideje o samoodrživosti s tradicionalnim, poganskim ritualima plodnosti i obnavljanja prirode. S umjetnikom o njegovu filmu Autotrofija koji se prikazuje na izložbi Miris svježe nacijepanih drva razgovaraju kustosice Zdenka Badovinac, Jasna Jakšić i Ana Škegro.

Program za cijelu obitelj je osmišljen uz izložbe Zbirka kao glagol i Picelj i prijatelji. Nakon obilaska izložbi, uz stručno vodstvo i upoznavanje s ključnim umjetničkim djelima, uz radionički materijal koji je osigurao MSU, izradit ćemo nove radove koji ostaju u vlasništvu njihovih autora. Zbog ograničenog broja sudionika prijave su obavezne. (info na msu.hr)

Janko Belaj, umjetnički fotograf i Bella Rupena, voditeljica Zbirke ATD provest će posjetitelje kroz tamnu komoru i dio atelijera Toše Dabca koje je uprizorio za potrebe izložbe ATD dijalozi. Tu se odvijaju radnje nastanka fotografije : razvijanje filma, izrada fotografija, sušenje filmova i fotografija, obrezivanje fotografija na željeni format, čuvanje fotografskog materijala i opreme.

Ulazak u nekadašnji atelier Jagode Kaloper potaknuo je Ninu Kurtelu na stvaranje emocionalnih i (auto)refleksivnih veza s Jagodinim opusom ali i životom. O nevidljivim i vidljivim vezama između dvije umjetnice, kao i o važnosti ženskog stvaralačkog prostora, razgovarat ćemo u prostoru izložbe „Jagoda: Prostori nevidljivog“. Razgovor s umjetnicom Ninom Kurtelom vodit će kustosica Leila Topić.

Film Veliki muzej daje pogled „iza kulisa“ Muzeja povijesti umjetnosti u Beču. Uvidom u svakodnevni rad ove iznimno značajne kulturne institucije, od očuvanja, restauriranja i istraživanja umjetnina do priređivanja izložbi i marketinških aktivnosti, film otkriva izazove s kojima se suočavaju djelatnici muzeja. je osvojio nagradu Caligari Film Prize na Berlinskom filmskom festivalu 2014.

Izložba govori o ljudskoj prisutnosti u vrlo konkretnim krajolicima, šumama, visoravnima i dolinama Balkana i mediteranske regije. To su „živi arhivi“ čiji su „dokumenti“ stabla obilježena za sječu, predmeti ostali od izbjeglica ili pak sjećanja ljudi koji tu žive, njihova iskustva. Iza svakog je rada jedna nevidljiva priča, koja je obilježila nečiju povijest.

Izložba kojom HDLU i MSU obilježavaju 100. godišnjicu rođenja Ivana Picelja - predvodnika apstrakcije 1950-ih i jednog od najistaknutijih hrvatskih umjetnika druge polovice 20. stoljeća. Picelj je predvodnik apstraktne umjetnosti 1950-ih godina te je član umjetničkih grupa EXAT-51 i pokreta Nove tendencije koji je grad Zagreb stavio na globalnu kartu umjetničkih zbivanja.